After a three-year break Totegnac kennel proudly presents a fantastic litter of 8 (!) French bulldogs! We accept reservations for these puppies of exceptional genetic potential: The father is a beautiful pied male Keanu, bred in the legendary English kennel Witherford, and the mother is our Ricarda Petit de Totegnac aka Daisy, Best of breed at the last International Dog Show in Zagreb, Best in Show puppy at the International Dog Show in Zadar and awarded in strong Yearling & Junior classes on Crufts...
Menu
After a three-year break Totegnac kennel proudly presents a fantastic litter of 8 (!) French bulldogs! We accept reservations for these pupp...
New litter of Totegnac French bulldogs!
After a three-year break Totegnac kennel proudly presents a fantastic litter of 8 (!) French bulldogs! We accept reservations for these puppies of exceptional genetic potential: The father is a beautiful pied male Keanu, bred in the legendary English kennel Witherford, and the mother is our Ricarda Petit de Totegnac aka Daisy, Best of breed at the last International Dog Show in Zagreb, Best in Show puppy at the International Dog Show in Zadar and awarded in strong Yearling & Junior classes on Crufts...
Jedna od fotografija koje su dobro znane svima koji na društvenim mrežama vole dijeliti stare prizore francuskih buldoga, snimljena prije...
Princ koji je volio francuske buldoge: Otac mu radio šampanjce u Slatini...
Jedna od fotografija koje su dobro znane svima koji na društvenim mrežama vole dijeliti stare prizore francuskih buldoga, snimljena prije Prvog svjetskog rata, prikazuje princa Stephana Alexandera Viktora zu Schaumburg-Lipea, njemačkog plemića, u vojničkoj uniformi i s dva francuska buldoga u krilu. No, malo je onih u Hrvatskoj koji znaju da je otac tog mladića, knez Georg Adolf von Schaumburg-Lippe, u 19. stoljeću bio najveći zemljoposjednik u Slavoniji. Ta je plemićka obitelj imala 62.000 jutara zemlje (oko 35.600 hektara), vlastelinstva Virovitica i Slatinu. U Baranji su posjedovali i Dardu. Pradjed princa s francuskim buldozima bio je knez Georg Wilhelm od Schaumburg-Lippea (Bückeburg, 20. prosinca 1784 - Bückeburg, 21. studenoga 1860) i on je počeo kupovati posjede na hrvatskom tlu još 1841. godine. Tada je za 35 milijuna kruna kupio dvorac i imanja od Antuna III. Pejačevića. Brat princa Stephana, Adolf II, bio je posljednji vladar kneževine Schaumburg-Lippe, kojom je do 1918. prilično autonomno upravljao u Njemačkoj, ali je poslije Prvog svjetskog rata ona trebala biti uklopljena u Weimarsku Njemačku, pa se knez Adolf II preselio na- Brijune! On i supruga mu, njemačka glumica Ellen Bischoff-Korthaus, poginuli su u Meksiku 1936. kada im se zrakoplov kojim su letjeli zabio u brdo. Njegov brat i mladić s fotografije, princ Stephan Alexander Viktor, rodio se 1891. u prelijepom dvorcu Buckerburgu (danas Donja Saska), ali je dočekao Drugi svjetski rat kao nacist i SS-ovac, baš kao i treći brat mu Friedrich Christian. Kada je ova fotografija snimljena, vjerojatno 1911. godine, obitelj Schaumburg-Lippe odlučila je prodati imanja u Hrvatskoj, pa i tvornicu pjenušavog vina - šampanjca, od grožđa sorte kadarka (proizvodnja započeta 1864. održala se sve do 1912.) u velikom podrumu u Slatini. Princ Stephan Schaumburg-Lipe preminuo je 1965. godine, u bavarskom dvorcu Kempfenhausen.
Ovaj je intervju izvorno objavljen u časopisu Hrvatskog kinološkog saveza "Moj pas". Razgovarali: Manuela Lulić Galović i Alen G...
Arnold Hendriks: Mojih pola stoljeća s francuskim buldozima
![]() |
| Supruga Astrid i Arnold Hendriks |
- Vaša priča o tome kako ste počeli s uzgojem francuskih buldoga doista je fascinantna. Ispričajmo je za one koji je nisu čuli...
troje) drage dječice. Svi smo htjeli i malog psića, kao mnoge druge mlade obitelji. No, za mene je to imalo i drugo značenje. Moj otac je bio vrlo dobar uzgajivač njemačkih ovčara prije Drugog svjetskog rata. Ali u ratu je sve uništenu i otac nije imao hrabrosti započeti s uzgojem ispočetka. Zato sam ja maštao da obnovim njegov hobi i uzgajam pse. Otac me savjetovao da ne počinjem s nekom poznatom i raširenom pasminom, već da izaberem pasminu koju treba obnoviti i iznova oživjeti u našoj zemlji. Moj izbor je pao na francuske buldoge. Moj prvi kontakt s tom pasminom bio je mužjak kojeg je posjedovala moja ujna. To je bio snažan i aktivan mužjak, vrlo prijateljski raspoložen i zaigran. Slučajno sam baš u isto vrijeme pročitao oglas u kojem je stajalo: Prodaju se dvije ženke francuske buldogice, stare dvije i pol godine. Otišao sam s ocem da ih pogledam i užasnuli smo se vidjevši dva psa kako sjede u kokošinjcu, bez dlake, njihova se koža ljuštila. Bile su u užasnom stanju. Sažalio sam se nad njima, zaključio da ih moram izbaviti iz tih uvjeta i odlučio ih kupiti. Dobro sam se brinuo o njima i nakon pet do šest mjeseci njihova je dlaka ponovno izrasla i one su izgledale prelijepo. Učlanio sam se u nizozemski Klub francuskih bulodga i u međuvremenu sam čuo da jedan slavni uzgajivač živi u blizini. Upoznali smo se i kad je vidio moje pse rekao mi je da oni dolaze od dobrio linija. Kuje su bile u dobroj kondiciji i odlučio sam krenuti u uzgoj. Prva legla su bila brojna: jedna je kujica donijela na svijet osam, a druga devet štenaca! S novcima koje sam dobio od prodaje štenaca kupio sam predivnu pied ženku Blanche v.d . Molenstal, od najboljeg nizozemskog uzgajivača van Doorna. S Blanche sam započeo i svoju izložbenu karijeru, na svojoj prvoj izložbi u Amsterdamu 1969. ona je izabrana za najljepšu ženku, osvajala je titule i kasnije. Iz prvog legla s Blanche ostao mi je mužjak kojeg sam nazvao Boulotte. Osvojio je više titula i primijetio ga je princ dr. Alexander Von Ratibor und Corvey (njemački aristokrat i najslavniji uzgajivač francuskih buldoga onoga doba, njegovi psi su preci svih najslavnijih francuskih buldoga s
europskoga kontinenta, op. a.). Pozvao me da ga posjetim u Njemačkoj, što sam, naravno i učinio. U međuvremenu sam shvatio da su najlješi psi princa Ratibora zapravo vukli porijeklo iz engleskih linija. On je doista uvezao francuske buldoge 1965. iz uzgajivačnice Lancefield, u vlasništvu gospođe Muriel Walker te iz uzgajivačnice Selholme, gospođe Hugh Baker. Zato sam iskoristio jedno ljetovanje u Engleskoj da posjetim gospođu Hooton i njezinu uzgajivačnicu Little Coombe u Exeteru. Ona je imala mladog mužjaka, starog sedam mjeseci, koji se zvao Topsham McTavish. Oba njegova roditelja su vukla porijeklo od Bomlitz Edwardbeara (jedan od najvažnijih pasa u povijesti pasmine, okoćen 1959. već 1960. BOB na Cruftsu, njegove snažne kosti, ekspresija, krupna glava i jaki front i danas su ideal kojem mnogi teže, op. au.) i upravo je to bio tipičan francuski buldog kakvoga sam tražio. Nisam trebao dvaput promisliti: McTavish je otišao u Nizozemsku sa mnom. Zvali smo ga Mac, osvojio je više titula, među njima i BIS na Klupskoj izložbi u Nizozemskoj, među 125 francuskih i engleskih buldoga. Bio je i Junior Winner u Amsterdamu 1974. pa Winner 1976. i nizozemski prvak u ljepoti. Zatim sam 1975. uvezao Quatt Pollyannu, predivnu brindle ženku, staru godinu i pol. No, jedno joj je uho bilo oštećeno i nisamo je mogao izlagati, ali je bila odličnih linija. Kupio sam je da je kombiniram s McTavishem. Već u prvom leglu imali smo nizozemske šampione; Amorous Belle v.d. Zuylenstede and Queen Annabelle v.d. Zuylenstede. Kći Amorous Belle was Dutch Champion Girly v.d. Zuylenstede. Kći Queen Annabelle je bila nizozemska šampionka Alicella v.d. Zuylenstede, Winner 1979. i BOB 1980. Iz drugog legla iste kombinacije stigao je prelijepio pied mužjak i međunarodni šampion Chico v.d. Zuylenstede. Chico i Alicella dali su fawn ženku koja se zvala Chemera v.d. Zuylenstede. Na žalost, ta boja nije u to doba bila priznata u Evropi i nisam je mogao izlagati, ali sam mogao uzgajati s njom i zadržao sam je. Pario sam je s uvezenim mužjakom koji se zvao Brickett Jacarinda, njegov je otac bio Gangour Oss.
Iz te kombinacije dolazi Zappa v.d. Zuylenstede, kojeg sam prodao jednoj obitelji u Njemačkoj. Taj lijepi mužjak je samo jednom izložen i osvojio titulu Reserve Bundessiegera. U to sam doba prodao više doista prelijepih pasa ljudima koji su htjeli samo ljubimce i nisu ih zanimale izložbe.
![]() |
| Hendriks u SAD-u s amerièkom šampionkom Charlotte vd Zuylenstede |
- Dakle, kada ste započeli sa svojim uzgojem, francuski buldozi su doista bili rijetka pasmina. Kako biste danas objasnili taj enorman rast njihove popularnosti?
- S kojim ste se problemima suočili kod prvih legala? Što su bili najveći zdravstveni problemi? Jesu li ti štenci došli na svijet prirodnim putem?
- Oprostite, ali srećom smo spasili ženku iz narkoze, rekli su mi. Sve je trajalo predugo. Tada sam znao da valja odustati od ovakvog tipa teške anestezije i ubrzo su veterinari počeli primjenjivati nove metode...
![]() |
| Roquefort vd Zuylenstede je u samo 13 dana postao američki i kanadski šampion, prvi francuski buldog iz Europe koji je objedinio obje titule |
- Dakle, bilo je to vrijeme kada je vrlo malo veterinara moglo izvesti carski rez?
- Kažite nam nešto više o kontroverznoj temi koja se tiče boja francuskih buldoga. Fawn (smeđi, u nijansama od bijele kave do crvenkastosmeđe, op. au.) francuski buldozi dugo nisu bili priznati u Evropi (odnosno u FCI standardu, op. au.), a vi ste imali neke od prvih šampiona u toj boji. Mislite li da će jednog dana tako biti priznati i tzv. plavi, odnosno sivi francuski buldozi? Kako objašnjavate njihovu popularnost, premda se zna za genetske poremećaje koje nose i premda ne smiju u uzgoj?
![]() |
| Lancelot vd Zuylenstede, svjetski prvak (World Dog Show Amsterdam, 1985.) |
- Što danas smatrate najvećim problemom francuskih buldoga?
- Postoje li neke osobitosti u uzgoju ili u samoj pasmini i standardu koje današnji uzgajivači zanemaruju?
- Kada biste mogli izabrati nekeg određene pse koji su imali bitan utjecaj na pasminu, koji bi to bili?
![]() |
| Hendriksova djeca s francuskim buldozima 1972. godine |
- Mislite li da je svijet kinologije nekoć bio pravedniji, transparentniji?
- Strahujete li da će uzgoj uskoro biti ozbiljno ugrožen od nekih radikalnih aktivista, na primjer?
- Mislite li da je realna mogućnost zabrane uzgoja francuskih buldoga zbog njihovih problema s disanjem?
![]() |
| Hendriks sudi na izložbi u Francuskoj (Longchamps 1998.) |
- Za kraj, što je za Vas bilo najvažnije u uzgoju? Što biste poručili današnjim uzgajivačima?
Astrid & Arnold Hendriks Interview with mr. Arnold Hendriks (bred french bulldogs since 1968. prefix vd Zuylenstede) by Alen & ...
Arnold Hendriks: I have respect for French Bulldogs breeders that go for quality not for quantity
![]() |
| Astrid & Arnold Hendriks |
Interview with mr. Arnold Hendriks (bred french bulldogs since 1968. prefix vd Zuylenstede) by Alen & Manuela Lulic Galovic. This article was originaly published in Croatian Kennel Club magazine "Moj pas" on Croatian language
- The story of how you started breeding French bulldogs is really interesting and, to me personally, fascinating. Can you tell us the story for those who do not know it?
![]() |
| Hendriks's children with frenchies 1972. |
![]() |
| USA: Hendriks & American Champion Charlotte vd Zuylensteden |
- When you started breeding French bulldogs, they were very rare breed. How do you explain the enormous growth of their popularity?
- What kind of problems did you encounter with the first litter? What were the most common health problems? Were these puppies born naturally?
- How did the breeders at that time deal with the problem of bitches who were having hard labour? I suppose there were not many veterinarians who performed a caesarean section at that time?
![]() | |
|
- Tell us something about the colours of the French bulldogs. Fawn French bulldogs have long been unauthorized in Europe and you have had some of the first fawn champion dogs. Do you expect one day for Blue French Bulldogs to be accepted just the same? How do you explain their enormous popularity?
![]() |
| Roquefort vd Zuylenstede: The First French Bulldog of the European Continent to become an American-Canadian Champion (he become American and Canadian Champion within thirty days) |
- What do you think is the biggest problem of French bulldogs today?
- What is your biggest concern about today's breeding, what are the characteristics are neglected and which are better than before?
![]() |
| Girly vd Zuylenstede |
- If you could pick up some specific dogs that you think are important to the breed, which ones are those French bulldogs?
- Do you think that the world of kynology was once more fair?
- Do you fear that dog breeding in the future will be endangered by an animal activists or someone else?
![]() |
| Judging in France (Longchamps 1998.) |
- Are you afraid that breeding French bulldogs could be banned for allegedly frequent breathing problems?
- What was most important to you in breeding? What would you say today to the breeders?
![]() |
| Judgin in Zagreb, Croatia, 2018. Toy Breeds Specialty: Hendriks and Puppy BOB Obi Van Kenobi Totegnac |
No part of the interview or photographs may be reproduced, stored in a retrieval system, translated, or transmitted in any form or by any means now or hereafter known, electronic or mechanical, without permission in writing from the author.
Copyright by @frenchie.bax Tripice i losos, papaline, brokula i mrkva, zečetina i ovčetina, kokosovo i maslinovo ulje, junetina, tikvic...
Rajski galbeci francuskog buldoga Baxa
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
Tripice i losos, papaline, brokula i mrkva, zečetina i ovčetina, kokosovo i maslinovo ulje, junetina, tikvice i ovčje iznutrice... Sve su ovo sastojci od kojih svakog dana svom omiljenom Baksu njegove Kaja i Nastja pripremaju obroke koji, osim što su savršeno izbalansirani, izgledaju doista spektakularno.
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
Francuski buldog Baks, pravim imenom Lacs D'amour Totegnac, uzgojen dakle u našoj Totegnac uzgajivačnici, zahvaljujući takvoj pomno biranoj prehrani, ima fantastičnu sjajnu dlaku i- naravno- uvijek je u fantastičnoj kondiciji.
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
Detalje i o obrocima koje jede Baks nalaze se na njegovu instagram profilu https://www.instagram.com/frenchie.bax/
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
![]() |
| Copyright by @frenchie.bax |
Plavi ili blue francuski buldog, lila ili lilac francuski buldog, super rijetke boje, fantastični i atraktivni! Kad nabavljate francu...
Poražavajuća istina o francuskim buldozima plave ili drugih čudnih i nestandardnih boja
Plavi ili blue francuski buldog, lila ili lilac francuski buldog, super rijetke boje, fantastični i atraktivni!
Kad nabavljate francuskog buldoga morate se èuvati mnogih stvari, prevaranata i lažnih uzgajivača, štancera i švercera. Ali najviše se treba bojati, pa i bježati od onih koji vam žele uvaljati ili prodati navodno rijetke plave ili takozvane blue francuske buldoge.
Takvi su francuski buldozi doista rijetki, barem u Hrvatskoj (srećom!), ali samo zbog jednog razloga: svi se ozbiljni i odgovorni uzgajivači užasavaju ovih boja i sve čine da nikada ne uzgoje francuske buldoge takvih boja jer one sa sobom nose jednako užasavajuće i mučne bolesti!
Oni koji reklamiraju i prodaju takve francuske buldoge, dakle plave, prvi su na listi prevaranata, lažnih uzgajivača i štancera koji žele zarađivati na tuđem neznanju, na pomodarstvu, na jeftinoj želji da se posjeduje pas koji je drukčiji i različit. No, ta razlika se vrlo, vrlo skupo plaća.
Kakve probleme nosi plava boja?
Prvo, francuski buldozi plave boje (a zapravo je to mišje siva boja, u pravilu takvi psi imaju i žute, svijetle oči), takozvane lila boje, boje čokolade (točnije, boje jetre) ili crne boje s paležom (poput dobermana ili rotvajlera), ne mogu dobiti uzgojnu dozvolu, a ne mogu niti na izložbu – takve boje su izrazito nepoželjne i sva tri glavna svjetska standarda u kojima jasno piše kako francuski buldozi trebaju izgledati (mi uzgajamo u skladu sa standardom Svjetske kinološke organizacije, FCI, u SAD-u se uzgajaju u skladu sa standardom Američkog kinološkog kluba, AKC, a u Engleskoj u skladu sa standardom slavnog Kennel Cluba- standardi se tek neznatno razlikuju) nedvosmisleno sve te boje smatraju najvećom diskvalifikacijskom greškom!Već su prvi uzgajivači francuskih buldoga, prije gotovo stotinu godina, u Velikoj Britaniji, Francuskoj i SAD-u, uočili da psi takvih boja imaju vrlo mučne tegobe, pa u pravilu ni jedan nije poživio dulje od pet godina. Danas znamo da se psi takve boje kote zbog mutacije gena (Lokus D) koji daje takozvanu razrijeđenu boju dlake i sa sobom nosi nedostatak pigmetna. Prvi problem koji se gotovo neizostavno javlja kod takvih pasa jest ispadanje dlake na ograničenim površinama, na psu se mogu vidjeti cijela podruđja tijela bez dlake. To stanje naziva se alopecijom uzrokovanom razrijeđenom bojom, a često je prisutna i folikularna dispazija crne dlake, stanje koje se manifestira na gotovo isti način, ali je proces tog ispadanja ponešto drukčiji.
No, oba stanja uzrokovana su istim genetskim poremećajem, u kojem je nedostatak dlake samo blaži simptom. Uz ispadanje dlake, uglavnom slijede i upale kože, čirevi i infekcije opakom bakterijom stafilikokom, pa čak i zloglasnom MRSA-om, bakterijom protiv koje se ni antibiotici ne mogu tek tako boriti. Postoje i istraživanja koja govore o većoj učestalosti gluhoće kod francuskih buldoga plave boje, sljepoći i drugim problemima s vidom i očima.
Na žalost, sve ove informacije – premda dostupne i poznate već desetljećima- nisu bile dovoljne da zaustave teško objašnjivu pomamu za takvim psima u SAD-u, gdje su niz godina oni bili vrlo traženi. Uzgajivački polusvijet, štanceri i šverceri, pravi izrabljivači nesretnih životinja, proizvodili su samo pse takvih boja, jer ih je bilo lakše prodati, a čak su i s lakoćom selekcionirali upravo pse koji daju takvu spornu boju, jer se radilo o poremećaju koji se nasljeđivao autosomno recesivno.
Danas je, na žalost, gotovo isti fenomen prisutan i u nekim europskim zemljama (njemački su oglasnici puni plavih francuskih buldoga), a čini se da bi i Hrvatsku mogla zadesiti pomama za plavim francuskim buldozima, dakle za psićima koje je zabranjeno uzgajati, koji prije ili kasnije razviju teške i mučne poremećaje, koji ne mogu ni na jednu izložbu…
Da stvar bude gora, prevaranti koji su odlučili zarađivati na genetskom poremećaju jedne pasmine uvjeravaju potencijalne kupce da su ti psi rijetki i vrijedni zbog specifične boje, pa im je i cijena još viša!
Na žalost, mnogi nasjednu na tu nevjerojatnu laž, pa i ne posumnjaju da je ta boja rijetka samo zato jer su uzgajivači desetljećima sve činili da plavi francuskih buldozi zauvijek nestanu iz uzgoja zbog bolesti koje nose. Na jasne i brojne dokaze o bolestima koje nose francuski buldozi takve boje, oni koji na njima žele zarađivati uzvraćaju da takvi dokazi zapravo ne postoje i da nema ozbiljnih istraživanja o tome. No, protuargument je vrlo jasan. Odgovorni im uzgajivači uzvraćaju s pitanjem: Pokažite mi samo jednog francuskog buldoga plave boje koji je stariji od pet godina… Na žalost, takvih gotovo da i nema, jer rijetko koji doživi te godine.
Dakle, takve francuske buldoga, bez dvojbe i bez iznimke, uzgajaju samo oni kojima je u uzgoju bitan samo novac. Pa, koji bi uzgajivač ilegalno uzgajao francuske buldoge za koje ne može dobiti uzgojnu dozvolu? I koje ne može izložiti ni na jednoj izložbi u zemlji ili u svijetu? No, svjedoci smo da se takvi primjerci pojavljuju i u našim oglasnicima, čak je i jedna vrhunska hrvatska sportašica – očito posve neinformirana i needucirana – nabavila takvog nesretnog psića, pa ponosno pozira s njime.
Završimo s upozorenjem koje je, zbog sve veće potražnje za plavim francuskim buldozima, koje mnogi nabavljaju samo zato jer im se čini da su psi te boje trenutačno in, nedavno izdao Engleski klub francuskih buldoga (French Bulldog Club Of England):
“Ne kupujte psa kao modni dodatak. Ako vam to treba, kupite si radije torbicu ili par dobrih cipela…”
Francuski buldozi merle boje sigurno nisu čistokrvni
U posljednje vrijeme na društvenim mrežama šire se i fotografije navodnih francuskih buldoga takozvane merle boje. To je siva ili sivosmeđa boja s tamnim mrljama. Kod nekih je pasmina karakteristična i uobičajena (kod australskih ovčara, na primjer), ali kod francuskih buldoga ona definitvno nije prirodna. Genetičari danas nedvojbeno znaju da je ta mutacija nastala križanjem francuskih buldoga s nekim drugim pasminama, pa francuski buldozi merle boje posve sigurno nisu čistokrvni. Merle krzno kod francuskih buldoga sa sobom nosi još gore poremećaje od takozvanog plavoga ili mišje sivog krzna. Štenci se često rađaju s premalim ili užasavajuće deformiranim očima, a ponekad i bez jednog ili oba oka.Način na koji se danas širi pomama za plavim francuskim buldozima, povezan je s takozvanim fake newsom, dakle s istim fenomenom zbog kojeg se širi vjerovanje da je Zemlja ravna ploča ili da su cjepiva za dječje bolesti štetna. Algoritmi društvenih mreža ili pretraživača naprosto su s vremenom počeli u drugi plan stavljati ne odveć popularne stranice na kojima se govori o tegobama i bolestima plavih francuskih buldoga (premda su to utemeljeni tekstovi ozbiljnih klubova koji već čitavo stoljeće prate i unaprjeđuju uzgoj ove pasmine), a promovirati puno popularnije stranice i objave na kojima se plavi francuski buldozi prikazuju samo kao simpatični i slatki štenci. Činjenicu da gotovo ni jedan od tih štenaca neće doživjeti životni vijek prosječnog francuskog buldoga, algoritmi Googlea ili Facebooka, na žalost, ne prepoznaju. Ili ne žele prepoznati.
Imam krasnu ženkicu i tražim joj dečka za seks. Ili, moj mužjak stalno pokazuje potrebu da vodi ljubav, skače mi na nogu, pa b...
Razmnožavanje pasa bez uzgojnih dozvola i rodovnika, osim što je nelegalno, nije ni etično
Ovakvih i sličnih postova ili oglasa sve je više u posljednje vrijeme. I valja odmah posve jasno reći: svi su oni rezultat golemog neznanja, neinformiranosti, ali i pogrešnog tumačenja psećeg ponašanja. A najvažnije jest da se ovdje radi o želji za nekontroliranim razmnožavanjem pasa te da će rezultat takvog razmnožavanja biti- možda ne u prvoj generaciji, ali kasnije posve sigurno- napušten pas, pas u azilu, šinteraju...
Dakle, kampanje koje pozivaju s porukom "udomi, ne kupuj", posve su promašene dok god ima osoba koje ovako žele razmnožavati pse bez rodovnika, bez uzgojnog pregleda i bez uzgojnih dozvola.
Zašto ljudi to onda čine? U ruralnim sredinama razmnožavanje pasa bez nadzora i nije uvijek želja njihovih vlasnika. Naprosto se 'pseća ljubav' dogodi negdje na ulici, premda je svakako velika odgovornost na onome koji kuju u tjeranju pušta da bude ostavljena i dostupna mužjacima i takva osoba uvijek zaslužuje osudu (kuja koja se tjera a na lancu je može biti izvrgnuta i pravom silovanju ako se oko nje okupi više mužjaka) . S druge strane, namjerno parenje pasa najčešće je rezultat posve sebične i nepromišljene odluke da se "imaju mali štenci", ili da "psići zadovolje svoje potrebe".
Štenci koji tako nastaju, dakle parenjem pasa bez rodovnika, bez uzgojnog pregleda, bez uzgojne dozvole i bez ikakvih zdravstvenih testova, naprosto su osuđeni da- čak i ako se ljudi koji pare kuju prodajom ili udomljavanjem pobrinu za njih- jednog dana postanu preci pasa koji će završiti na ulici. Zapamtite, psi iz kontroliranog uzgoja i od odgovornih uzgajivača ne završavaju u azilima niti na ulicama, i upravo je takav uzgoj učinkovitiji u smanjivanju broja napuštenih pasa od bilo kakvih sumnjivih kampanja za udomljavanje. S druge strane razmnožavanje pasa bez rodovnika (ne, tu nikad nije riječ o 'uzgoju') prije ili kasnije se pretvara u razmnožavanje pasa za azile, za ulicu, za neodgovorne vlasnike.
Drugi argument koji se koristi u nepromišljenom razmnožavanju pasa bez nadzora, bez uzgojnih dozvola i bez uzgojnog pregleda (ako nije riječ o pukoj želji za lakom zaradom) jest onaj da psići "moraju zadovoljiti svoje potrebe" ili da "se jako vole"...
Takav stav najčešće proizlazi iz pogrešne pretpostavke da je skakanje mužjaka na vašu nogu ili nogu vaših prijatelja rezultat nekakve "želje za seksom", psećeg puberteta ili nečeg sličnog. To, naravno, nije točno, takve su radnje samo izraz dominantnog ponašanja u pokušaju da se izbori viši polažaj u hijerarhiji čopora. Kad pas počne skakati i na vašu nogu, to naprosto znači kako ste mu dopustili da se u vašoj obitelji osjeća kao vođa čopora. A to pas u obitelji ne smije biti, jer će vam život ubrzo postati pakao. Život vašeg psa neće ni po čemu biti sretniji ako mu priuštite parenje ili, kako neki kažu, 'seks'. To mu neće popraviti zdravlje niti otjerati eventualna depresivna raspoloženja. Zapamtite, za sve vrste emocionalnih poremećaja kod pasa šetnja je najbolji i najučinkovitiji lijek!
Još je veća odgovornost na vlasnicima ženki koje nisu sterilizirane. Vaša je dužnost da ih držite podalje od mužjaka kad se tjeraju, a ponekad i obična šetnja gradom sa ženkom u tjeranju može rezultirati nezgodnim (pa i opasnim!) situacijama. Sterilizacija pasa koji se ne mogu i ne smiju koristiti u uzgoju, a to su SVI psi koji nemaju rodovnik ni uzgojnu dozvolu, svakako je izraz odgovornost i svijesti o neizvjesnoj budućnosti nerazboritog razmnožavanja i stvaranja potomstva bez sigurnog doma.
Želite li se ipak baviti uzgojem, želite li osjetiti radost legla i toplinu novorođenih štenaca u svom domu, prvi korak koji morate poduzeti (nakon iznimno detaljnog proučavanja pasmine, kontaktiranja uzgajivača i razgovora s onima koji su vam voljni pomoći svojim znanjem i savjetima) jest nabavka ženke s rodovnikom, učlanjenje u neku od kinoloških udruga (vlasnici francuskih buldoga s područja Grada Zagreba članovi su Kluba patuljastih pasmina Zagreb www.patuljastipsi.hr ) a potom- kad pas napuni godinu dana- ocjenjivanje, uzgojni pregled i dobivanje uzgojne dozvole. Zatim se kreće u potragu za mužjakom koji, naravno, također mora imati rodovnik i uzgojnu dozvolu. Tu valja ponešto znati o precima oba psa, odgovorni uzgajivači provode mnogo vremena i ulažu silan trud da bi se informirali o precima svojih pasa, riječ je o desecima generacija koje sežu i stotinu godina unatrag, da znaju sve njihove mane, ponekad i one koje se odnose na zdravlje. Početnicima je tu znatno teže i zato se valja pouzdati u savjete i dobre namjere odgovornih uzgajivača. Ako je takav vlasnik mužjaka, odgovoran i informiran, on će vam otvoreno reći što možete očekivati od legla s vašom ženkom. Ima i onih koji će- s punim pravom- odbiti parenje svog mužjaka sa ženkom koja kvalitetom (ili manjkavim rodovnikom) ne zadovoljava njihove kriterije. Odgovorni uzgajivači će, naime, odbiti parenje mužjaka s kujom ako procijene da iz tog legla, zbog ženkinih slabosti, neće nastati zdravi i lijepi štenci. U suprotnom bi kompromitirali svog mužjaka kao parnjaka, jer štenci slabe kvalitete, naravi, zdravlja ili eksterijera bili loša reklama takvom uzgajivaču.
Dakle, u svijetu kontroliranog uzgoja vlasnici ženki traže mužjake, a ne obrnuto, traže najbolje i najprikladnije buduće očeve svojih štenaca, obilaze izložbe, proučavaju ih, gledaju ih u kretanju, slušaju kako dišu, traže zdravstvene testove...
I imajte na umu da mužjaci s rodovnikom i uzgojnom dozvolom ne smiju pariti ženke koje nemaju rodovnike ili dozvole jer se time krši uzgojni pravilnik Hrvatskog kinološkog saveza i zbog toga vlasnici mužjaka mogu biti sankcionirani.Prije no što se dogodi, parenje mora biti najavljeno voditelju uzgoja u kinološkoj udruzi, a kod francuskih buldoga se najčešće obavlja umjetnim osjemenjivanjem kod veterinara. Danas prevladava mišljenje da taj postupak štiti kuju od mogućih zaraznih bolesti, da se njime psi manje iscrpljuju, da je efikasniji i eliminira mogućnost ozljeđivanja pasa pri prirodnom parenju (ta je mogućnost, doduše, mala, ali ipak postoji). Mnogi francuskih buldozi zbog svoje specifične anatomije imaju i teškoća s prirodnim parenjem, pa je ovaj put svakako lakši. Uzgajivači danas često provode osjemenjivanje svježom spermom, i tu je bitno točno odrediti plodne dane kuje. Osim svježom spermom, oplodnja se može obaviti i rashlađenom spermom te smrznutom spermom. I u Hrvatskoj danas žive potomci pasa koji su mrtvi već više od četiri desetljeća, ali je njihova sperma smrznuta pa je njome i danas moguća oplodnja kuja. Taj postupak, jasno, nije jednostavan, iziskuje izuzetno precizno određivanje plodnih dana u kuje, čitav niz logističkih problema oko dostave takve sperme. Sve je to vrlo skupo, a rezultat neizvjestan čak i kada se sve obavi kako treba.
Vlasnici ženke parenje plaćaju vlasnicima mužjaka, mogući su različiti dogovori oko toga kako će regulirati dogovor. Najjednostavnije je plaćanje cijene u cijelosti nakon dva obavljena parenja. Ako parenje ne uspije ili se okoti jedan, možda samo dva štenca, obično vlasnik mužjaka daje mogućnost još jednog parenja besplatno kad se ženka sljedeći put protjera. Nekoć je vrlo čest slučaj bio da se vlasnik parenja ima pravo birati jedno štene iz legla umjesto da plati parenje, ali kod ozbiljnih uzgajivača to više nije tako uobičajeno.
Da zaključimo: svako razmnožavanje štenaca bez rodovnika, dakle parenje pasa protivno uzgojnom pravilniku Hrvatskog kinološkog saveza jest neetično, ono je uvijek i bez iznimke samo put ka još većem broju napuštenih pasa na ulicama i azilima, pasa kojima se ne zna podrijetlo i čija budućnost sigurno neće biti sretna.
To možda neće odmah biti oni štenci koji su uzgojeni bez kontrole, ali njihovi potomci u nekoj sljedećoj generaciji posve sigurno hoće.Naš vodič izvorno objavljen na stranicama http://francuskibuldoghrvatska.com Vodič za buduće vlasnike francuskih buldoga: Što morate zn...
Naš vodič izvorno objavljen na stranicama http://francuskibuldoghrvatska.com
Vodič za buduće vlasnike francuskih buldoga: Što morate znati, što pitati, a što će pitati vas...
Iz registriranog uzgoja je ako…
Što znači ako nema ‘papire’?
Ali ja želim psa za kućnog ljubimca, a ne za izložbe…
Kako pronaći štene: HKS, Njuškalo, preporuke…
HKS IMA PODATKE O SVIM PRIJAVLJENIM LEGLIMA (SAMO ONA NAJNOVIJA LEGLA, SA ŠTENCIMA STARIMA TEK MJESEC DANA, MOŽDA IM NISU JOŠ UNESENA U BAZU)
PAZITE! NA NJUŠKALU KRAJ OGLASA MORA BITI ZNAK HRVATSKOG KINOLOŠKOG SAVEZA!

Time ste obavili prve korake u eliminaciji uzgajivača koji nisu registrirani i koji Vam ne mogu dati apsolutno nikakvu službenu potvrdu o podrijetlu šteneta. Za razliku od takvih, registrirani uzgajivači HKS-a rodovnicom lako dokazuju tko su roditelji šteneta, a uvidom u nju za neke linije možete slijediti pretke šteneta i stotinu godina unatrag! U nekim bazama koje su javno dostupne na webu možete čak doznati ponešto i o drugim karatkeristima štenetovih predaka, od boje do zdravstvenih testova!
BUDITE OPREZNI S PREPORUKAMA, A NAROČITO S UZGAJIVAČIMA KOJI VAM ODMAH NUDE POPUSTE, KUPNJU NA RATE I KARTICE…
Prvi kontakt s uzgajivačem i što ih pitati
PITAJTE IH O REZULTATIMA NJIHOVI PASA NA IZLOŽBAMA. ZAPITAJTE SE ZAŠTO REZULTATE NE OBJAVLJUJU NA WEBU…
– Znači li to da ja kupnjom šteneta tom uzgajivaču financiram njegov skupi hobi, odlaske na izložbe?
Djelomično da, ali izložbe su i dalje ključno mjesto na kojem svaki uzgajivač testira ispravnost svog uzgoja, dobija odgovor na pitanje je li sve ono što čini u uzgoju dobro, može li bolje… Na izložbama se mogu vidjeti i budući i aktualni prvaci, dakle i parnjaci koji će pasminu unaprijediti, uzgajivaču dati nove i bolje gene. Bez izložbi nema uzgoja, a bez uzgoja nema ni pasmine. On se može održati u nekom ograničenom obliku, ali sasvim sigurno bi vremenom svaka pasmina bez izložbi ili nekih drugih kinoloških disciplina počela nazadovati, a onda i nestajati ili se deformirati. Pasmina bez papira, bez rodovnica, bez rodovnih knjiga u koju se upisuju legla i štenci, vrlo brzo nestaje.
PITAJTE IH O EVIDENCIJI NJIHOVIH LEGALA I ŠTENACA. ZAPITAJTE SE ZAŠTO SVE TRANSPARENTNO NE OBJAVLJUJU NA WEBU…
NE PITAJTE ODMAH ZA CIJENU. I NE OČEKUJTE DA ĆETE DOBITI PRECIZAN ODGOVOR
NE VJERUJTE UZGAJIVAČU KOJI TVRDI DA VAM DAJE GARANCIJU ZA ZDRAVLJE ŠTENETA
Odgovorni uzgajivači dat će vam opširne pismene upute o zdravlju i njezi vašega psa, bit će vam na raspolaganju od 0-24, reći će vam da nema glupih pitanja i da ih zovete u bilo koje dana ili noći ako ste zabrinuti sa psića. Odgovorni uzgajivač će vam, isto tako, sugerirati da ne tražite savjete od ljudi koji za to nisu kvalificirani. Loši savjeti mogu biti kobni za psića! Ako ste nabavili psića od odgovornog uzgajivača, koji ima znanje i iskustvo, onda će vam najbolji savjet o njemu i njegovu zdravlju dati upravo on!
POSTOJE LI TESTOVI KOJI JAMČE DA JE MOJ PAS ZDRAV?
UGOVOR, DA ILI NE?
A ŠTO ĆE UZGAJIVAČ VAS PITATI?
- Stanujete li na katu zgrade bez dizala (ako živite na trećem ili višem katu, bez dizala, ozbiljno razmislite o drugoj pasmini. Malom francuskom buldogu spuštanje niz stepenice doista može jako štetiti)?
- Ako ste u kući, je li vam dvorište ograđeno (stradanje psića pod kotačima auta je strašno i traumatično iskustvo koje nitko ne želi)?
- Imate li, možda, u dvorištu bazen (znate valjda da su slabi plivači, pa pad u bazen može završiti kobno)?
- Imate li u obitelji male djece (iskusan uzgajivač će vas upozoriti kako mala djeca u igri mogu nehotice ozlijediti štene, i to na vrlo specifične načine koje će vam i opisati)?
- Imate li drugih ljubimaca u kući (morate znati kako će oni reagirati na novoga člana obitelji)?
- Slažu li se svi u obitelji s vašom odlukom o nabavci francuskog buldoga (kćerka je diplomirala pa se nagrađuje štenetom bez znanja oca koji ne voli pse- to je zbilja vrlo loša kombinacija za budućnost psića)?
- Jeste li svjesni da će vaš skupocjeni perzijaner biti obilježen već prvoga dana (ima i onih koji nabavljaju štene, a uopće ne razmišljaju o činjenici da ono s dva mjeseca još nije do kraja usvojilo navike za obavljanje nužde)?


































Zaprati nas
Svestrano izobraženi pas je prava blagodat, on je nerazdjeljiv drug i najbolji prijatelj... (M. Mizler, Pas u potražnoj službi, 1910.)